Diskusi-Symphysodon

Diskus je kralj ciklida, mnogima najljepša i najtajanstvenija riba koja se u mnogim stvarima razlikuje od ostalih vrsta ciklida. Tjelo im je karakteristično spljošteno u obliku diska. Svi diskusi dolaze iz područja pritoka Amazone, države - Brazil, Peru, Kolumbija i Venecuela. Nikada se ne nalaze u samoj Amazoni već u njezinim mirnijim pritocima i jezerima. Društvo im prave skalari, uaru i festivumi.
Kada nastupe redovita godišnja izlijevanja rijeka, nastupa sezona parenja. Diskusi se najbolje osjećaju u mirnim izoliranijim jezercima. Zapaženo je da su diskusi u područjima gdje nema drveća koje stvara hlad, pa je samim time i voda toplija, boljega zdravlja a i više se razmnožavaju. Vole mjesta gdje je drvo potonulo na dno, tvoreći svojim granama labirint prolaza. Za takva mjesta je njihov oblik tjela idealan, pošto mogu proći i kroz najuže prolaze, te se odlično kamuflirati od mnogobrojnih grabežljivaca.
Diskuse je prvi znanstveno opisao ihtiolog Dr. Johann Jacob Heckel. Tridesetih godina 20-og stoljeća akvaristi počinju sa držanjem diskusa u akvarijima. 1949. godine W. T. Dodd počinje sa prvim ozbiljnijim uzgojem. Tijekom godina akvaristi su odgonetnuli koje uvjete treba ispuniti da bi se mogli uzgajati diskusi. Do danas je uzgojen ogroman broj raznih varijanta diskusa, od kojih je većina puno otpornija na akvarijske uvjete nego što su to njihovi divlji rođaci.

Danas su priznate dvije vrste diskusa, te pet podvrsta.

Symphysodon aequifaciata aequifaciata dolazi iz područja zapadne Amazone, Rio Putumayo, Rio Nanay te oko Rio Tefe. Boje tjela im se uvelike razlikuju prema području gdje žive. Obično su smeđe do zelenkasto-žućkaste boje. Vertikalne pruge su slabo izražene i vremenom se gube. Pojavljuju se i crvene točkice od sredine tijela prema repu, ponekad čak i preko cijelog tijela. Temperatura vode 26-31°C, pH 5-7, dH 0-5.
Symphysodon aequifaciata axelrodi nastanjuje područja oko Belema i Manausa, Rio Purus i Rio Urubus. Boja mu može biti svjetlosmeđa do tamnosmeđa. Za razliku od Heckel diskusa, nema izraženu petu vertikalnu prugu. Leđna i analna peraja mogu biti zeleno-plave ili crvenkaste. Spada među diskuse koji se lakše održavaju. Iz Azije dolaze umjetno uzgojeni primjerci sa neprirodno izraženim crvenim nijansama koje ubrzo izblijede. Temperatura vode 26-31°C, pH 5-7.5, dH 0-8.
Symphysodon aequifaciata haraldi nastanjuje područja oko Manausa i Benjamin Constanta. Poprilično su slični svojim bliskim rođacima smeđim diskusima. Boja im je smeđe grimizna sa plavim horizontalnim prugama. Temperatura vode 26-31°C, pH 5-7, dH 0-6.
Symphysodon discus nastanjuje područja središnjeg Brazila oko Manausa – Rio Negro, Rio Xingu, Abacaxis i Trombetas. Tijelo im je prošarano sa 9 vertikalnih pruga, od kojih su prva, peta i deveta izraženije. Peta pruga prolazi kroz sredinu tjela i ona je najizraženija i najdeblja. Prva pruga prelazi preko oka ribe, dok deveta prelazi preko početka repne peraje. Boja tijela je crvenkasta, prošarana sa tirkiznim žilicama. Podvrsta Symphysodon discus willischwartzi ima bljeđe pastelene boje. To je najzahtjevniji i najmanje zastupljen diskus u akvarijima. Vjerovatno zbog toga što su mu boje manje izražene u odnosu spram drugih vrsta diskusa. Teško ga je za uzgojiti, mužjaci su otporniji nego ženke, zbog čega ih dosta križaju sa drugim vrstama. Zahtjevaju još višu temperaturu vode od ostalih diskusa 27-32°C, pH 5.5-6.5, dH 0-3.

Naveli smo pet osnovnih podvrsta diskusa. Postoji još mnogo različitih geografskih varijacija diskusa te još više umjetno uzgojenih hibridnih vrsta.



Diskusi su društvene ribe i preporuča ih se držati u kolonijama od pet ili više primjeraka. Usamljeni diskus će biti pod velikim stresom i neće dugo preživjeti. Prije nego što kupite diskuse, dobro se informirajte o tome tko ih je uzgojio i u kakvim uvjetima. Potrebno je da kvaliteta vode u vašem akvariju bude što sličnija kvaliteti vode u kojoj se diskusi nalaze. Ribe su podložne stresu, od kojega lako mogu i umrijeti. Odaberite onog diskusa koji jede bez straha i ne sakriva se u kutu akvarija.
Akvarij treba biti dugačak (preko 100 cm) i visok (barem 50 cm). Samo na taj način će do izražaja doći puna ljepota i gracioznost diskusa. Treba ga gusto zasaditi sa biljkama, ujedno ostavljajući prazan prostor za plivanje. Također, u akvarij treba staviti razna drva i panjeve. Oni će uz dekorativan element otpuštati i tanin koji će vodu kiseliti, omekšavati i potamniti. To je prilično bitno jer diskusi ne vole previše svijetla, pa je dobro da na površini budu i plutajuće biljke.
Kvaliteta vode igra značajnu ulogu kod svih ciklida, ali je kod diskusa ona od neprocjenjive važnosti. Biološka filtracija mora biti gotovo idealna, razina amonija i nitrita na nuli, a nitrata gotovo na nuli. Tvrdoća vode i pH nisu toliko bitni, ali moraju biti konstantni. U prirodnom okolišu tvrdoća vode je vrlo niska, čak i ispod 1°dH. Za rast biljaka potrebna je minimalna tvrdoća od 3°dH. Diskusi će dobro podnositi relativno tvrđu vodu 10 – 15°dH, pa i do 18°dH. Jedino je za uspješno razmnožavanje potrebno sniziti tvrdoću na ispod 10°dH. Voda treba biti kisela, pH između 6 – 7, a za uspješno razmnožavanje 5.5 – 6.0. Kako je u mnogim našim krajevima sastav vode drugačiji od onog potrebnog diskusima, voda im se mora prilagoditi. To je jedan od glavnih razloga zašto diskus nije riba za početnika. Smanjivanje tvrdoće i pH postiže se tresetom, deioniziranom vodom, filtracijom preko reverzne osmoze, ionskim izmjenjivačima... Svi ti načini zahtjevaju iskustvo i znanje. Također se moraju konstatno mjeriti parametri vode u akvariju kao i vode koja će se dodati, jer diskusi ne podnose velike i iznenadne promjene. Zbog svega navedenog, diskus nikako ne bi trebao biti prva riba bilo kojega akvarista.
Za razliku od drugih ciklida, diskusima je temperatura vode jedan od vrlo bitnih faktora. Neka temperatura također bude konstantna 26-31°C, jer ukoliko dođe do pada temperature postaju podložni napadima parazita. Da bi se spriječilo oboljevanje diskusa, mnogi akvaristi provode rigorozne karantene koje traju i do tri tjedna.
Ribe i biljke koje možemo imati sa diskusom
Mnogi ozbiljniji uzgajivači u akvarijima drže isključivo diskuse, kako bi smanjili mogućnost zaraze na minimum. Uz to, kako diskusi žive u prilično toplim vodama, većina riba ne može podnijeti takve temperature. Skalari su ribe koje dolaze iz istoga područja kao i diskusi. Potrebno je upozoriti da mnogi skalari u sebi nose parazite na koje su diskusi izrazito osjetljivi, pa ih većina akvarista izbjegava. Ako ipak odlučite držati zajedno te dvije vrste, budite sigurni da skalari ne nose u sebi parazite. Najprikladnije ribe su jata malenih tetri Paracheirodon axelrodi (kardinal neonke), Hemmigrammusi, Nannostomusi koji neće smetati diskusima, a doprinjet će vizualnom efektu akvarija. Miroljubivi patuljasti ciklidi Papiliochromis ramirezi i neke Apistogramme također čine idealan izbor. Neonke – Paracheirodon innesi, i Corydorasi dolaze iz hladnijih voda pa će imati problema u toplom akvariju sa diskusima.

Hemigrammus erythrozonus
Paracheirodon innesi
Paracheirodon axelrodi
Nannostomus trifasciatus

Kao i kod riba, temperatura vode igra značajnu ulogu i kod izbora biljaka. Echinodorus bleheri – Amazonka – najpopularnija biljka za "amazonski" akvarij, Nymphoides aquatica, Cabomba furcata, Ceratophylum demersum, Microsorium pteropus, Ludwigia glandulosa, Anubias, Cryptocorine, Vallisneria Spiralis, su biljke koje će najbolje pristajati akvariju sa diskusima.


Echinodorus bleheri
Ludwigia glandulosa
Ceratophyllum demersum
Vallisneria spiralis

Razmnožavanje
Diskusi postaju spolno zreli između 18 – 24 mjeseca života. Potrebno se je odlučiti između dvije tehnike razmnožavanja. Kod prve se razmnožavaju samo izvorne, originalne vrste. Do takvih diskusa je vrlo teško doći, teže se pare i puno su neotporniji. Kod druge tehnike se razmnožavaju umjetno uzgojene varijante diskusa. Pri tome treba također odlučiti želite li zadržati tu varijantu ili križanjem dobiti novu. Moguće je nabaviti već upareni par (prilično skupa varijanta), a najbolje je kupiti više mladih diskusa koji će se vremenom formirati parove.
Razlikovati mužjaka i ženku ponekad i nije baš lagano. Mužjacima je profil lubanje zaobljeniji, trebali bi imati duže trbušne peraje, zašiljenije leđne i analne peraje. Najuočiljivija razlika se javlja za vrijeme parenja. Genitalne papile ženke su zaobljene, dok su mužjakove šiljatije. Uparuju se na taj način da se mužjak i ženka konstantno približavaju jedan drugom. Leđna i analna peraja potamne, a i boja tjela se promijeni. Mužjak čisti mjesto, veliki list, teglu ili čak akvarijsko staklo. Ribe plivaju zajedno, često se kreću prema nazad, te istodobno izvode čudne pokrete glavom.
Da bi se diskusi uspješno razmnožili potrebno je da parametri vode budu sljedeći. Tvrdoća vode oko 6 dH (poželjno i manja), pH – 6, temperatura – 30-32°C. Iako će mnogi diskusi i u tvrđoj vodi pokušavati dobiti potomke, to će biti praktički nemoguće jer u tvrđoj vodi vanjska ovojnica jaja zbog prevelike količine kalcija postaje pretvrda, pa spermij ne može prodrijeti kroz nju. Na taj način jaja ostaju neoplođena, a sav trud diskusa propada. Ženka liježe 50 – 400 jajašca na prethodno očišćenu i pripremljenu podlogu. Mužjak ih nakon toga ispušta spermu (zna se čak dogoditi da se upare dvije ženke pa od cijelog ritauala na kraju nema ništa.) Kao i kod drugih vrsta ciklida prvi pokušaji često završavaju neuspjehom mladog para.

Ženka perajama pokreće strujanje vode, dovodeći jajima dodatnu količinu kisika, a mužjak štiti teritorij. Neoplođena i propala jaja odstranjuju. Nakon 60-ak sati izliježu se mlade ribice. Tada ih roditelji miču na drugo unaprijed pripremljeno mjesto. Prvih dana života ribice hrani vrećica žumanjka sa kojom su se rodili. Kada potroše sav žumanjak, proplivaju i počinju se hraniti kožnom sluzavom izlučevinom sa tijela roditelja, koja nastaje samo u to doba i proizvodi ju žlijezda. To je tzv. mlijeko diskusa i predstavlja idealnu hranu za mlade diskuse sljedećih tjedana. U tom nevjerovatnom i prekrasnom činu sudjeluju oba roditelja, koji se izmjenjuju u podmetanju svoga tijela. Ako kemijski sastav vode nije primjeren, roditeljima se na koži neće niti stvoriti izlučevina, te će cijeli mrijest propasti.
Mnogi iskusni uzgajivači diskusa odvajaju neizlegnuta jaja od roditelja, te se sami brinu za njihov daljnji rast. Nakon toga mladi diskusi su spremni za hranjenje artemijama i mikrocrvima. To je najpovoljnije vrijeme da se odstrane od svojih roditelja i nastave život bez njih. Kao i sve druge ciklide potrebno ih je hraniti često, pazeći na optimalnu kvalitetu vode. Čestom izmjenom dijela vode, ubrzat će se njihov rast.
Bolesti
Najbolji način za sprečavanje bolesti je snažna prevencija. Karantenom, optimalnom kvalitetom vode, pravilnom prehranom moći ćete spriječiti mnoge bolesti. Jer mnoge bolesti se teško dijagnosticiraju, a ribe se teško ili nikako liječe. Ali, diskusi su samo živa bića, oni i u prirodi žive i umiru, pa tako i u akvarijima.
Karantena – služi da bi se uvidjelo da li je nova riba zdrava, te da izbjegnemo eventualnu zarazu ostalih riba. Premda mnogi akvaristi drže da je karantena nepotrebna, kod skupocjenih diskusa je skoro pa neophodna. Diskus se stavlja u prethodno pripremljen maleni akvarij u kome će se osjećati sigurno. Svjetlo nije potrebno ili treba biti na minimumu. U razdoblju od tri tjedna treba pozorno pratiti svaku ribu kako bi se uočili eventualni problemi. Medicinskim kupkama ribe se čiste od eventualnih nametnika. Povećanjem temperature na 35°C uništavaju se paraziti, Capillaria i Hexamita.
Optimalna kvaliteta vode – diskusi su stoljećima razvijali svoj imunološki sistem u Amazonskim kiselim i mekanim vodama. U alkaloj vodi se nalaze drugačiji patogeni nego u kiseloj, a i količinski ih ima više. Zbog toga bi idealno bilo da voda u akvariju bude baš takva. Ali još je značajnije da bude konstantna. Posebno se to odnosi na temperaturu koja nikad ne smije naglo pasti, jer će doći do infekcije parazitima.
Pravilna prehrana – u prirodi diskusi se hrane larvama insekata, malim crvima i račićima. Danas je tehnologija toliko napredovala da je čak sigurnije hraniti diskuse kupovnom nego živom hranom. Hraneći ih živom hranom, uvijek postoji opasnost od prenošenja bolesti. Hranite ih hranom koja će im omogučiti siguran izvor proteina, vitamina, minerala i ugljikohidrata. Najbolje je da im ne dajete svaki dan istu hranu, jer će im ona ma kako dobra bila nakon određenog vremena dosaditi. Bolje im je više puta na dan dati po malo hrane. Naravno, kao i kod svih ostalih riba, treba paziti da se ne daje previše hrane.
Ali ma koliko se trudili, oboljenje diskusa se ne može nikada sa 100% sigurnošću spriječiti. Prikladni uvjeti smanjuju rizik, ali ga ne mogu u potpunosti eliminirati. Svakodnevnim promatranjem moguće je uočiti promjenu na ribi i reagirati na vrijeme. Neki od znakova bolesti diskusa su sljedeći: spuštene peraje i ograničeno kretanje, odbijanje jela duže od dva dana, češanje diskusa o podlogu ili kamenje, plivanje postrance, učestali izlazak na površinu po zrak, potamnjenje cijelog tjela... Pravilna dijagnoza je najvažnija. Ukoliko niste sigurni, raspitajte se prije nego bude prekasno. Diskusa je potrebno izvaditi iz akvarija i liječiti ga u zasebnom, malom akvariju. Spomenut ćemo samo dvije česte bolesti koje akvarsti često mješaju – hexamita i rupe u glavi. Hexamita je crijevna protozoa koja napada crijeva. Sluzavi izmet je prvi znak hexamite, a zatim se riba počinje skrivati u uglove akvarija, pliva natraške i boja joj skroz potamnjuje. Pravilnom karantenom hexamita se može navrijeme uočiti i riba izliječiti.
Rupe u glavi nastaju zbog manjka vitamina C, D, kalcija i fosfora, a sve se to javlja zbog loše kvalitete vode u akvariju ili nepravilne prehrane. Primjećeno je da se u gusto zasađenim akvarijima rupe u glavi pojaljuju mnogo rijeđe. Ako se diskus na vrijeme ne liječi, u rupe se usele neparazitski bičaši koji inače nastanjuju akvarije, te riba umire.

Diskus je riba koja zadivljuje svakog akvarista, bilo početnika ili iskusnog profesionalca. Boja, izgled, ponašanje, privlače akvariste na prvi pogled. Imaju reputaciju teškoga održavanja. Diskusi svakako nisu ribe za akvarista početnika, ali malo iskusnijem akvaristi trebao bi biti pravi izazov. Oni su zahtjevniji od mnogih drugih akvarijskih riba, potrebna je striktna i regularna izmjena vode povezana sa njenim redovitim testiranjem, pouzdaniji i kvalitetniji filteri i grijači. Dobro razmislite možete li ispuniti sve te zahtjeve. Ako je odogovor da, diskusi su prave ribe za vas. Oni nisu jako aktivni, ne vole bzo plivati po akvariju, a ne vole ni druge ribe koje to rade. I baš je to veličanstveno i dostojanstveno držanje diskusa jedna od njegovih prepoznatiljivih i neodoljivih karakteristika. Pružite li im potrebnu njegu, uzvratit će vam svojim neponovljim ponašanjem, mirnoćom i gracioznošću. Želite li imati ciklida u gusto zasađenom akvariju sa mnoštvom biljaka, diskus je riba za vas.

Super tekst!!!